Goran Valka: Građanska energija nije opcija – to je nužnost

 

Sufinansiranje domaćinstava, e-aukcije i transparentno upravljanje novcem građana u fokusu rada Operatora za OIEiEK

Imenovanjem stručnjaka iz oblasti energetike i dugogodišnjeg rukovodioca domaćih i stranih energetskih kompanija, Gorana Valke za vršioca dužnosti predsjednika Uprave Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju (Operator za OIEiEK), ova federalna institucija ulazi u novu fazu razvoja. U trenutku kada energetski sektor prolazi kroz snažnu transformaciju: od stabilizacije tržišta do ubrzane integracije obnovljivih izvora energije, pred Operator za OIEiEK se postavljaju izazovi modernizacije, transparentnosti i usklađivanja s europskim praksama.

Goran Valka govori o strateškim pravcima razvoja Operatora za OIEiEK, s posebnim naglaskom na upravljanje sredstvima i razvoj projekata koji imaju širu društvenu vrijednost.

Preuzeli ste funkciju u Upravi Operatora za OIEiEK u osjetljivom trenutku za sektor energije. Koji su vaši ključni prioriteti?

Svoje djelovanje u Upravi Operatora za OIEiEK usmjerio sam na jačanje transparentnosti, efikasnosti i povjerenja poslovne i opće javnosti u sistem podsticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora enerije (OIE). S obzirom da se ovaj sistem finansira sredstvima građana Federacije BiH, naša je obaveza da svaku dodjelu sredstava učinimo potpuno transparentnom, kontrolisanom i opravdanom. Prioriteti su razvoj građanske energije kroz prosumerski model, provedba unaprijeđenog sistema podsticaja i razvoj projekata koji imaju konkretnu društvenu vrijednost.

Koliko je važan prosumerski model?

Prosumerski model smatram jednim od ključnih pravaca razvoja energetskog sektora. Građansku energiju ne posmatramo kao opciju, nego kao nužnost, jer energetska tranzicija ne može biti održiva ako u njoj ne učestvuju građani Federacije BiH. U skladu sa svojim nadležnostima, Operator za OIEiEK je donio prijedlog novog Programa o sufinansiranju prosumera iz kategorije domaćinstva, koji je sada u potpunosti usaglašen s podzakonskim propisima Federacije BiH. Prijedlog Programa je upućen Vladi Federaciji BiH s ciljem ishođenja prethodne saglasnosti na isti.
Naime, prijedlog Programa je koncipiran tako da obuhvata dvije kategorije korisnika: socijalno ugrožena domaćinstva, za koja je predviđeno potpuno finansiranje izgradnje prosumerskog postrojenja, te fizička lica – vlasnike i suvlasnike stambenih objekata, kojima će, ukoliko zadovolje kriterije Programa, biti omogućeno sufinansiranje izgradnje u iznosu od 50% vrijednosti investicije. Ovaj model finansiranja, odnosno sufinansiranja je svjesno postavljen tako da bude i pravedan i dugoročno održiv.

Koliko je saradnja s drugim institucijama bila važna za osiguranje uslova za implementaciju sufinansiranja prosumera iz kategorije domaćinstva?

Bez saradnje sa institucijama na federalnom i kantonalnom nivou ovakav model prijedloga Programa ne bi bilo moguće razviti. U prethodnom periodu uspostavljen je dobar nivo koordinacije koji danas predstavlja čvrst temelj za realizaciju Programa, ali i dalji razvoj promocije obnovljivih izvora energije s naglaskom na prosumerska postrojenja.

Kako planirate modele finansiranja/sufinansiranja prosumerskih postrojenja iz kategorije domaćinstva približiti građanima Federacije BiH?

Bez jasnog razumijevanja, nema niti povjerenja u elektroenergetski sistem. Zato smatram da je edukacija predstavnika medija ključna za kvalitetno informisanje građana. Dakle, naša prva aktivnost bit će organizacija edukativne radionice za predstavnike medija, na temu podzakonskih akata donešenih na osnovu seta energetskih zakona.
Paralelno s tim razvijamo i informativne skupove i sadržaje koji će građanima na jasan i praktičan način približiti mogućnosti koje im ovaj model podrške pruža u pogledu izgradnje prosumerskih postrojenja.

Kako osiguravate transparentnost sistema podsticaja?

Podaci o utrošenim sredstvima na ime naknade za obnovljive izvore energije, kao i spisak privilegovanih proizvođača od kojih Operator za OIEiEK vrši otkup električne energije iz OIE, javno su dostupni putem izvještaja i registara koji su dostupni na internet stranici Operatora za OIEiEK.
Nadalje, sistem podsticaja, uključujući provedbu FIT i FIP aukcija, provodit će se putem informacionog sistema. Uvođenjem informacionog sistema u aukcijske procese uklonjen je prostor za netransparentnost i osigurano je da sredstva budu dodijeljena isključivo na osnovu jasnih i mjerljivih kriterija. Provedba FIT i FIP aukcija doprinijeti će da Federacija BiH za manje uloženog novca, odnosno kroz nižu naknadu za podsticanje proizvodnje električne energije iz OIEiEK koju plaćaju građani Federacije BiH, raspolaže s više MWh električne energije iz obnovljivih izvora energije.

Predstoje vam i obaveze za provođenje FIT i FIP aukcija. U kojoj fazi su pripreme?

Provođenje FIT i FIP aukcija predstavlja jedan od najzahtjevnijih i najodgovornijih procesa u sistemu podsticaja. Kako sam već naveo informacioni sistem za provođenje aukcija je već uspostavljen, što predstavlja ključni preduslov za transparentan i kontrolisan proces. Paralelno s tim, fokusirani samo na daljnje jačanje kadrovskih kapaciteta, kako bismo osigurali da svi segmenti sistema funkcionišu pouzdano i u skladu sa zahtjevima koje ovakav proces nosi.
Naš pristup je jasan – aukcije će se provoditi kroz potpuno funkcionalan sistem, uz obezbijeđenje tehničke i organizacione pretpostavke koje garantuju jednak tretman svih učesnika i odgovorno upravljanje sredstvima.

Koliko su važni standardi i unaprjeđenje internih procesa?

Usklađivanje sa međunarodnim standardima nije formalnost, nego način da osiguramo da sistem funkcioniše pouzdano, kontrolisano i u interesu javnosti. Radimo na unapređenju internih procesa kroz ISO standarde kako bismo dodatno ojačali kvalitet, sigurnost i pouzdanost rada Operatora za OIEiEK.
Istovremeno, planovima poslovanja za 2026. godinu predviđeno je unapređenje tehničke opremljenosti, odnosno dalju digitalizaciju poslovanja. Naš cilj je da ključni procesi budu automatizovani i vođeni kroz savremene informacione sisteme, što omogućava veću efikasnost, bolju kontrolu i dodatno jačanje transparentnosti u radu.

Spomenuli ste društveno odgovorne projekte, koju ulogu isti imaju u sektoru OIEiEK?

Ako govorimo o energetskoj tranziciji, ona mora biti vidljiva i u domovima za starije, vrtićima i ustanovama za djecu – tamo gdje energija ima i socijalnu vrijednost.
Zato je potrebno razvijati projekte koji povezuju obnovljive izvore energije i konkretne potrebe zajednice.
Smatram za bitnim naglasiti da smo, u skladu sa zakonskim okvirom i raspoloživim budžetskim sredstvima, usmjereni na sufinansiranje prosumera iz kategorije domaćinstava. Međutim, zakon istovremeno omogućava korištenje bespovratnih sredstava iz međunarodnih fondova, što otvara prostor za širenje djelovanja u segmentu projekata od društvenog značaja.
U dosadašnjoj saradnji sa institucijama na kantonalnom nivou identificirani su objekti javne namjene, poput domova za starije osobe i ustanova za nezbrinutu djecu, koji imaju značajan potencijal za primjenu prosumerskih modela.
Upravo kroz međunarodne projekte vidimo mogućnost realizacije takvih inicijativa – odnosno izgradnje prosumerskih postrojenja na objektima od društvenog značaja, bez opterećenja sredstava koja su namijenjena domaćinstvima.
Na taj način želimo osigurati da energetska tranzicija bude istovremeno pravedna, i društveno odgovorna.

Kako vidite pozicioniranje Operatora za OIEiEK u savremenom energetskom sistemu?

Operator za OIEiEK danas više nije samo operativna institucija, nego ključni element u upravljanju razvojem obnovljivih izvora energije.
Naša uloga je da obezbijedimo stabilan i predvidiv sistem podsticaja, ali i da kroz savremene mehanizme, poput aukcija i sistema garancija porijekla, aktivno doprinosimo razvoju tržišta.
Istovremeno, kroz praćenje evropskih praksi i učešće u međunarodnim inicijativama, radit ćemo na tome da sistem u Federaciji BiH bude kompatibilan sa evropskim energetskim tokovima. Na taj način Operator za OIEiEK postaje aktivan učesnik u razvoju tržišta, a ne samo regulatorni izvršilac.

Na koji način konkretno gradite povjerenje građana i tržišnih učesnika u sistem?

Povjerenje se ne gradi izjavama, nego dosljednim i mjerljivim rezultatima. Građani i tržišni učesnici moraju imati jasan uvid u to kako sistem funkcioniše i kakve efekte daje. Upravo zato insistiramo na stabilnosti sistema, dosljednoj primjeni zakonskih i podzakonskih propisa i kontinuiranom unapređenju procesa. Naš cilj je da sistem bude prepoznat kao pouzdan i pravedan, a to se postiže kroz njegovu svakodnevnu primjenu.